Jesi li za naplatu korištenja domaćih autocesta bolje cestarine (koje su trenutno u upotrebi) ili vinjete (koje koriste mnoge zemlje EU)?
Naši susjedi Slovenci uveli su vinjete još 2008. godine. Prvo su bile godišnje (110 eura za osobne automobile) i mjesečne (30 eura za osobne automobile), no nakon prozivke Europske komisije za diskriminaciju stranih vozača koji su na proputovanju uveli su tjednu vinjetu (15 eura za osobne automobile).
Za razliku od Slovenije, mi korištenje autocesta naplaćujemo po prijeđenom kilometru, ali rezultati su porazni jer Slovenija s manjom dužinom cesta ubire bolji prihod od vinjeta nego mi od cestarina.
Tako su Slovenci (DARS, pandan HAC-u) za 623 km autocesta u 2022. godini naplatili 480 milijuna eura, dok smo mi (HAC) za 1140 km autocesta naplatili 349 milijuna eura. Nekim izračunom prosjeka dolazimo do računice da DARS ostvaruje 760 tisuća eura prihoda po kilometru autoceste godišnje, a HAC 306 tisuća eura (dakle, Slovenci su svoje ceste po km naplatiti više nego duplo više od nas)!
HAC je od države dodatnih 20 milijuna eura iz trošarina od goriva.
Ostala statistika pojačava razlike između DARS-a i HAC-a
Na koncu 2022. HAC je bio u dugu od 3 milijarde eura (2.27 milijardi osigurano je državnim jamstvima), a navedena razina zaduženosti održava se od 2010. godine. DARS je imao 1.52 milijarde eura duga (upola manje, uz veći prihod).
HAC je ostvario troškove u iznosu od 41 milijun eura, dok je DARS ima 61 milijun eura troškova u 2022. godinu (dakle, 50% više od HAC-a).
HAC je potrošio 69 milijuna eura za plaće i ostala materijalna prava radnika (njih 2.647), a DARS je pak potrošio 54 milijuna eura za manje radnika (njih 1.256, što znači da im je bolja plaća). Tako su plaće u HAC-u iznosile 26.8% operativnih rashoda, a u DARS-u 17% (dakle, HAC je za plaće trošio svaki 4. euro, a DARS svaki 6. euro). Prosječna plaća u HAC-u nije poznata, no prosječna bruto plaća u DARS-u je iznosila 2.593. eura (daleko više od hrvatskog nacionalnog prosjeka)!
Zaključna matematika
Slovenci (DARS) koji koriste vinjete imaju gotovo upola manje km autocesta, na kojima zarađuju 1.3 puta više prihoda od nas (HAC).
Uz upola manje radnika i čak 1.5 više materijalnih troškova osigurali su svojim radnicima značajno bolje životne materijalne uvjete (plaću).
Posebnosti kolektivnog ugovorau HAC-u
Što se tiče stručne spreme zaposlenika, u HAC-u 76% čine srednje i niže obrazovani, dok u DARS-u srednje i niže obrazovani čine tek 35% zaposlenih.
U Hrvatskoj su pak radnici zaštićeni od inflacije, jer je prošlogodišnjim kolektivnim ugovorom određeno kako se plaće korigiraju na mjesečnoj razini u korelaciji s inflacijom, a naknada za prijevoz se korigira na mjesečnoj razini prema cijeni Eurosuper 96 goriva na crpkama INA-e prvog dana u mjesecu.
Plaća se računa prema koeficijentima, podijeljenima u devet grupa. Najmanji koeficijent imaju čistači i domari (1.7). Računajući s obzirom na osnovicu, to je u prosincu 2022. davalo bruto plaću od 6475 kuna, bez dodataka za prijevoz (osnovica je u prosincu 2022. iznosila 3809 kuna).
Cestar ima koeficijent 2.05, a time plaću od 7808 kuna bruto bez dodataka. Sektor za održavanje, u kojem je posao cestara ključan za nesmetano funkcioniranje autocesta, ima najviše zaposlenih. U njemu je 1258 radnika.
Trećina radnika zaposleno su blagajnici za naplatu cestarine
Drugi najveći sektor je Sektor za naplatu cestarine, u kojem je zaposleno 890 ljudi. To znači da je svaki treći zaposleni u HAC-u (33.6 posto) dio tog sektora. Dok je održavanje autoceste u svakom slučaju ključno, naplata cestarine je sektor koji bi postao nepotreban da su se uvele vinjete, ili bi se bitno smanjio.
Prema kolektivnom ugovoru, posao blagajnika naplate cestarine ima koeficijent 2.6, a time je u prosincu 2022. imao plaću od 9903 kune bruto, bez dodataka. Razlika u plaći od dvije tisuće kuna između blagajnika naplate cestarine i cestara se opravdava većom složenošću poslova blagajnika. Muškarci čine 95 posto radnika u sektoru za održavanje i 65 posto u sektoru za naplatu cestarine.
Iz Kolektivnog ugovora proizlaze i druge pogodnosti za radnike kao što su božićnica, uskrsnica, regres za korištenje godišnjeg odmora, dar za djecu povodom božićnih blagdana, isplata dohotka sukladno Pravilniku o porezu na dohodak uz mjesečnu plaću za lipanj, novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova prehrane radnika, plaćeni troškovi prijevoza na posao i s posla, dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje, uplate u lll. Mirovinski stup, jubilarne nagrade i drugo.
Specifičnosti naplate autocesta u Hrvatskoj
Specifičnost autocesta u Hrvatskoj je što ih se plaća bez obzira na to koristi li ih se ili ne. Zakonom o cestama je određeno da se na svaku litru goriva mora dodati iznos trošarine za HAC i HC, koje se tim kompanijama uplaćuju preko državnog proračuna. S obzirom na to, plaćanje HAC-u je u Hrvatskoj nemoguće izbjeći, koristili autoceste ili ne.
Dakle, činjenicom da kupujete i točite gorivo u Hrvatskoj financirate autoceste bez obzira koristite li ih ili ne.
HAC uvodi novi sustav naplate čime bi isključio naplatne postaje
HAC uvodi novi sustav naplate putem ENC-a (novija verzija u odnosu na postojeći sustav) i putem interneta, čime bi se eliminirale naplate kućice i (moguće) ubrzao tok prometa (naplatne postaje svakako usporavaju promet i stvaraju kolone).
Prema navodima ministarstva prometa radi se o projektu vrijedom oko 100 milijuna eura, koji bi u potpunosti trebao zaživjeti do 2025., a oslanjao bi se na sustav kamera koje bi (uz tablicu vozila) bilježile boju, obujam, profil vozila i procjenu očekivanog vremena prolaska. Naplata će se obavljati preko uređaja ENC i sustava ALPR, točnije svi korisnici će se morati registrirati u sustavu preko registarske oznake. Vozači imati poseban račun s kojeg će se skidati sredstva ulaskom i izlaskom s autoceste.
Novi sustav bi mogao omogućiti prolaz i do 3000 vozila u sat vremena, poručuju iz ministarstva.
Ivan Dadić, professor emeritus i bivši dekan zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, nedavno je za Euractiv rekao da jedino vinjete mogu spriječiti gužve na autocestama. Prema njegovu mišljenju, planirana tehnologija je preskupa u usporedbi s vinjetama, a i koristi bi od vinjeta bile višestruke: potaknule bi turistička putovanja i korištenje ostalih usluga na autocestama.
Novi sustav koštat će oko 100 milijuna eura, a dio će pokriti sredstva EU
Iz HAC-a su procijenili da bi vrijednost uvođenja novog sustava naplate mogla biti oko 100 milijuna eura.
Ponude koje je deset tvrtki dostavilo HAC-u prije mjesec dana kreću se od 80 milijuna eura do gotovo 250 milijuna eura. Tako su najjeftiniju ponudu od 80 milijuna eura dali iz slovačke tvrtke SkyToll i TollNet, koja je slične sustave radila u Slovačkoj, Češkoj, Urugvaju i Rusiji.
Nešto skuplja je austrijska tvrtka Kapsch Traffic s 90 milijuna eura, isto koliko nudi i kineska CTFO Jeton Technology. Među ponuđačima su i tri hrvatske kompanije King ICT, Končar Digital i Ericsson Nikola Tesla. Od njih tri najviše traži Ericsson, oko 220 milijuna eura za novi sustav, slijedi King ICT s oko 190 milijuna eura, te Končar Digital s 96 milijuna eura bez PDV-a. Najskuplju ponudu od 244 milijuna eura predala je španjolska tvrtka SICE.
HAC ima 90 dana da izabere najbolju ponudu, a 2/3 će se financirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Radnici bi bili zbrinuti i ne bi trebali postati "višak"
Novi sustav naplate uključuje ukidanje 339 naplatnih kućica na ukupno 77 ulaza i izlaza s autoceste, gdje sada radi oko 900 radnika.
Prema riječima predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata (NCS) 1/3 bi trebala u mirovinu, a ostali radnici na naplatnim kućicama ne bi trebali postati višak, nego bi dobili nova zaduženja poput rada u tzv. mobilnim jedinicama koje love neplatiše i naplaćuju kazne.
Prema sadašnjim informacijama, kazna za prekršitelje, koji se ne bi registrirali prilikom ulaska na autocestu, iznosila bi 100 eura plus cestarina, ali moguće je da će do konačnog prijedloga zakona biti i povećana.
Izvor: Index.hr | Jutarnji list
