Dok se hrvatske građane svakodnevno uvjerava da država nema dovoljno novca za gotovo ništa, u jednoj od najbrže rastućih uslužnih djelatnosti godinama se, prema dokumentaciji koju smo prikupili, odvija kriminal vrijedan milijune eura.
Iza njega se pojavljuje obrazac koji ozbiljno otvara pitanje funkcioniranja poreznog sustava, odgovornosti poslodavaca i mogućnosti da se poslovanje jednostavno napusti kada računi stignu na naplatu.
Riječ je o dijelu hrvatskog taksi sektora i tvrtkama koje posluju kao agregatori, odnosno posrednici između vozača i platformi (Uber, Bolt) odnosno korisnika prijevoza.
Naš dosadašnji uvid u dokumentaciju ukazuje na obrazac koji se, prema svemu sudeći, ne pojavljuje samo jednom. Naprotiv, pojavljuje se kod mnogih poslovnih subjekata.
Model je jednostavan: osnovati tvrtku, zaposliti vozače, ostvarivati prihod, uzimati proviziju, gomilati obveze - a zatim tvrtku "prenijeti" na drugoga i otvoriti novu.
Tvrtka traje dok traje računica
Prema dokumentaciji koju analiziramo, pojedine tvrtke ulaze u taksi djelatnost zapošljavajući veći broj vozača, često na puno radno vrijeme, a u nekim slučajevima i na nepuno radno vrijeme.
Vozači odrađuju vožnje, ostvaruju promet, a tvrtka kao agregator uzima svoju proviziju u iznosu 10%.
Iz dokumentacije je razvidno da se u ovom modelu poslovanja posebno obračunavaju porezi i doprinosi koji bi trebali biti uplaćeni u državni i lokalne proračune.
No upravo se u tom dijelu, prema našim nalazima, pojavljuje najveći problem.
Obveze nastaju, novac prolazi kroz poslovanje, no dio koji se odnosi na javna davanja, prema dokumentaciji koju proučavamo, ostaje zadržan - ne uplaćuje se državi ni jedinicama lokalne samouprave.
Kako dug raste, poslovni subjekt (firma) postaje sve manje zanimljiv vlasniku za nastavak poslovanja. Tada se pojavljuje novi element obrasca: vlasnička promjena.
Tvrtka odlazi - dug ostaje
U slučajevima koje istražujemo, tvrtke se nakon određenog razdoblja "prenose" na osobe koje, prema dostupnim podacima, nemaju imovinu iz koje bi se eventualne obveze mogle naplatiti.
Nerijetko trag vodi i izvan Hrvatske, osobito prema Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Pretpostavljamo da se za neki novac (izgledno manje vrijednosti) vrbuju ljudi lošijeg imovinskog stanja da preuzmu na sebe tvrtku koja duguje poreze, prireze i tko zna što još te kojoj je neizbježno najavljen stečaj!
To samo po sebi ne znači da je svaki takav prijenos nezakonit. Promjena vlasnika trgovačkog društva potpuno je legalan poslovni postupak.
Ali kada se ista kombinacija pojavljuje više puta - poslovanje, gomilanje obveza, prijenos društva na osobu bez značajne imovine, prestanak aktivnosti i potom osnivanje novog društva koje nastavlja gotovo isti posao - tada više nije riječ samo o pojedinačnoj poslovnoj odluci.
Tada govorimo o obrascu koji se može okvalificirati kao kriminal te zahtijeva ozbiljnu provjeru nadležnih institucija.
Jedna tvrtka nestane, druga već čeka
Posebno zabrinjava ono što proizlazi iz usporedbe više poslovnih subjekata.
Umjesto da se poslovanje razvija unutar jedne tvrtke, pojavljuje se model u kojem se osnivaju novi subjekti (tvrtke), dok prethodni ostaju s dugovima i drugim obvezama.
Drugim riječima, poslovna aktivnost se nastavlja, ali se pravna osoba koja nosi financijske obveze mijenja.
To stvara pitanje koje nadilazi pojedinačne tvrtke: tko na kraju plaća račun?
Ako porezi i doprinosi nisu uplaćeni, oni ne nestaju. Ako se od uništene tvrtke ne može naplatiti dug zato što ona više nema imovine, taj dug ne nestaje. On ostaje u sustavu, a na kraju ga financiraju ("pokrivaju") svi ostali porezni obveznici.
Milijunska drama!
Na temelju dokumentacije koju smo do sada pregledali, ne govorimo o jednom poduzetniku niti o jednom izoliranom slučaju.
Riječ je o većem broju poslovnih subjekata i osoba povezanih s taksi djelatnošću, a preliminarna analiza ukazuje na potencijalnu štetu koja se mjeri milijunima eura.
Točan iznos još nećemo objavljivati kao konačan jer istraga nije završena. Dokumentacija koju smo dobili obuhvaća više tisuća stranica i još uvijek je sustavno analiziramo.
Ovaj tekst je zapravo početak priče - početak našeg istraživačkog serijala o taxi mafiji, koja moguće uključuje i pravu mafiju!
Što smo pronašli u tisućama stranica?
Dokumenti koje imamo uključuju podatke o poslovnim subjektima, njihovom poslovanju, promjenama vlasništva, zaposlenima, financijskim obvezama i drugim elementima koji omogućavaju rekonstrukciju poslovnog modela.
Naš cilj nije unaprijed proglasiti krivima ljude ili tvrtke koje se pojavljuju u dokumentaciji, već je cilj je utvrditi postoji li sustavan obrazac prema kojem se poslovanje organizira tako da se dobit "izvlači", dok obveze prema državi i društvu ostaju neplaćene.
Ako se takav obrazac potvrdi, pitanje više nije samo što rade pojedini taksi agregatori.
Pitanje je kako je moguće da sustav dopušta osnivanje tvrtke i profitabilno poslovanje, koje ide ka gomilanju dugova i izbjegavanju plaćanja poreznih obveza, prijenos tvrtke na treću osobu i ponovno pokretanje gotovo identičnog poslovnog modela - i to opetovano kroz dulje vremensko razdoblje.
Zašto institucije ne reagiraju?
U cijeloj priči postoji još jedna dimenzija koju ćemo posebno istražiti.
Hrvatski porezni, zdravstveni i mirovinski sustav potpuno su digitalizirani! Trgovačka društva ostavljaju trag. Zaposleni ostavljaju trag. Porezne obveze ostavljaju trag. Promjene vlasništva ostavljaju trag. Financijske transakcije ostavljaju trag.
DORH ima pristup svim tim informacijama!
Ako se isti ili vrlo sličan obrazac ponavlja kroz veći broj društava, postavlja se pitanje kako to da Porezna uprava, Državno odvjetništvo i druga nadležna tijela te poveznice ne vide i ne prate prije nego što nastane višemilijunska šteta. Još važnije, je li itko taj obrazac uopće pokušao povezati u jednu cjelinu?
Nećemo stati na prvom članku
Razglas raspolaže dokumentacijom od više tisuća stranica koju trenutno analiziramo. Nećemo objavljivati sve odjednom niti iznositi zaključke prije nego što provjerimo dokument po dokument, tvrtku po tvrtku i slučaj po slučaj.
U nastavku serijala objavljivat ćemo pojedinačne slučajeve, poveznice između poslovnih subjekata, promjene vlasništva, financijske tragove i druge podatke koji mogu pomoći u rekonstrukciji cijelog modela.
Kontaktirat ćemo i osobe i tvrtke koje se pojavljuju u dokumentaciji te im omogućiti da odgovore na konkretne navode prije objave pojedinih nastavaka.
Jednako tako, pitanja ćemo uputiti nadležnim institucijama.
Ako se pokaže da iza desetaka tvrtki stoji isti ili povezan model - osnivanje, iskorištavanje poslovanja, gomilanje javnih obveza, prijenos društva na praktički nenaplativog vlasnika i otvaranje novog društva - tada Hrvatska ima problem puno veći od nekoliko taksi prijevoznika.
U tom slučaju pitanje neće biti samo gdje je nestao novac. Pitanje će biti zašto ga je sustav pustio da nestane.
Istraživanje se nastavlja...
