Putem naše platforme za zviždače (www.zvizdac.org) zaprimili smo prijavu u kojoj se upozorava na navodne dugogodišnje nepravilnosti u nadzoru rada vozača i dostavljača na digitalnim platformama poput Ubera i Bolta.
Prema tvrdnjama prijavitelja, dio radnika godinama radi znatno više sati nego što je prijavljeno, dok nadležne institucije, unatoč mogućnosti provjere putem dostupnih službenih podataka, ne poduzimaju odgovarajuće nadzorne mjere.
Smatra da takva praksa šteti državnom proračunu, ali i obrtnicima te poduzetnicima koji uredno izvršavaju svoje zakonske obveze.
Prijavitelj navodi kako je i ranije pokušavao upozoriti Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, no tvrdi da na svoje prijave nije dobio odgovor.
Budući da se radi o ozbiljnim optužbama koje mogu imati značajan javni interes, o navodima iz prijave zatražili smo očitovanje upravo tog ministarstva.
Ministarstvo rada izrađuje i predlaže propise, ali ne vrši nadzor
U odgovoru na naš upit Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ističe da je njegova uloga izrada i predlaganje propisa iz područja rada i radnih odnosa, uključujući zakonodavni okvir kojim je uređen rad putem digitalnih radnih platformi.
Naglašavaju, međutim, da Ministarstvo nije nadležno za provođenje inspekcijskog nadzora nad primjenom tih propisa.
Navode kako poslove nadzora nad primjenom radnog zakonodavstva, uključujući zakonitost prijava radnika na obvezna osiguranja, ispunjavanje obveza poslodavaca te rad vozača i dostavljača na digitalnim platformama, obavlja Državni inspektorat Republike Hrvatske.
Dodaju da, ovisno o prirodi eventualnih nepravilnosti, nadležno može biti i drugo tijelo, poput Porezne uprave.
Nisu željeli komentirati pojedinačne slučajeve i navode o istima, a naš upit proslijedili su Državnom inspektoratu Republike Hrvatske.
Inspektorat je iznio konkretne detalje svojih postupanja
Državni inspektorat u odgovoru navodi kako su inspektori rada od 1. siječnja do 28. srpnja 2026. godine proveli ukupno 46 inspekcijskih nadzora kod poslodavaca koji posluju putem digitalnih radnih platformi, odnosno tzv. agregatora.
Tijekom nadzora utvrđena je osnovana sumnja u počinjenje ukupno 45 prekršaja, zbog čega je protiv pravnih osoba i odgovornih osoba podneseno 10 optužnih prijedloga nadležnim sudovima, dok je poslodavcima i državljanima trećih zemalja izdano još 15 prekršajnih naloga.
Prema navodima Inspektorata, najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje prije početka rada, prijavljivanje na neodgovarajuće radno vrijeme ili nakon zakonskog roka, neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu kada ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku te zapošljavanje državljana trećih zemalja bez potrebne dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.
Inspektori rada donijeli su i dva rješenja kojima je poslodavcima naložena prijava ukupno 14 neprijavljenih radnika na obvezno mirovinsko osiguranje te uplata ukupno 37.100 eura u državni proračun, odnosno 2.650 eura za svakog neprijavljenog radnika, sukladno Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada.
U jednom slučaju poslodavcu je naloženo i da za 33 radnika kojima plaće, naknade plaće, otpremnine ili druga zakonom propisana primanja nisu isplaćeni na vrijeme ili u cijelosti dostavi zakonom propisane obračune.
Osim prekršajnih postupaka, Državni inspektorat je zbog sumnje na kaznena djela podnio i tri kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima protiv odgovornih osoba poslodavaca. Dvije prijave odnose se na sumnju u povredu prava iz socijalnog osiguranja, a jedna na kazneno djelo protuzakonitog zapošljavanja.
U tijeku je javno savjetovanje novog "TAXI pravilnika"
Ministarstvo prometa predložilo je novi pravilnik kojim se uređuje način naplate taksi-usluga, a nova pravila za taksi-prijevoz uključuju ograničavanje tarife, ukidanje skrivenih naknada i uvođenje fiksne cijene.
Prijedlog uvodi maksimalne iznose pojedinih tarifnih elemenata, zabranjuje skrivene naknade i definira tri modela naplate - obračun po vožnji, cijenu unaprijed putem aplikacije te fiksne cijene za određene relacije.
Prema prijedlogu, početak vožnje ne bi smio biti skuplji od 10 eura, cijena kilometra ograničila bi se na 2,50 eura, a minuta vožnje i čekanja na najviše 0,50 eura. Kod vozila sa sedam ili više putničkih mjesta maksimalne tarife mogu biti 40 posto više.
Kod vožnji naručenih putem aplikacije korisnik bi prije potvrde morao dobiti informaciju o ruti, procijenjenom trajanju, svim naknadama i maksimalnom iznosu koji može platiti. Nakon prihvaćanja cijena se ne bi smjela povećavati zbog gužvi ili duljeg trajanja vožnje, osim ako putnik zatraži promjenu rute, dodatno zaustavljanje ili čekanje.
Treći model odnosi se na unaprijed određene fiksne cijene, primjerice za relacije prema zračnim lukama, lukama ili kolodvorima. Takva cijena morala bi uključivati sve troškove i ne bi se smjela naknadno povećavati zbog okolnosti na koje putnik nije utjecao.
Prema izračunu iz prijedloga pravilnika, maksimalna cijena fiksne vožnje od 20 kilometara mogla bi dosegnuti 80 eura, odnosno 112 eura za vozila s najmanje sedam sjedala. Ministarstvo naglašava da se radi o gornjim granicama, a ne preporučenim cijenama.
Prijedlog donosi i stroža pravila transparentnosti. Vozila s taksimetrom morala bi imati istaknute najviše tarife i primjer cijene vožnje od pet kilometara u trajanju od 15 minuta, dok bi cjenik morao biti vidljiv i u vozilu. Zabranile bi se dodatne obvezne naknade poput naknade za platformu, narudžbu ili ulazak u vozilo. Dopušteni bi ostali samo stvarni dodatni troškovi, poput cestarine, trajekta ili parkiranja, uz prethodnu obavijest putniku.
Maksimalni iznosi tarifa ubuduće bi se jednom godišnje usklađivali s inflacijom.
Taxi prijevoznici: Novi pravilnik štiti putnike, ali ne i vozače!
Novi prijedlog pravilnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture izazvao je nezadovoljstvo dijela autotaksi prijevoznika, a oni s kojima smo razgovarali tvrde da donosi ograničenja za cijene usluge, ali istodobno ne osigurava minimalnu zaradu vozača.
Kao najveću zamjerku ističu izostanak odredbe o minimalnom prihodu, iako se, pozivajući se na izračune Prometnog fakulteta, navodi da bi za dugoročno održivo poslovanje vozaču nakon poreza i provizije platformi trebalo ostati najmanje 2,50 eura za početak vožnje te 1,45 eura po prijeđenom kilometru. Uzimajući u obzir provizije platformi od najmanje 25 posto i PDV, tvrde da bi minimalna tarifa trebala iznositi oko 3,50 eura za start vožnje i 2,10 eura po kilometru.
Druga velika primjedba odnosi se na izmjene Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, prema kojima prijevoznik više ne bi morao imati poslovni nastan u Hrvatskoj kako bi dobio licencu za obavljanje autotaksi prijevoza. Prijevoznici smatraju da se ta promjena uvodi prvenstveno zbog poslovnog modela digitalnih platformi, dok je dosadašnje zakonsko rješenje zahtijevalo da nositelj licence ima pravni nastan u Republici Hrvatskoj.
Nezadovoljni su i obrazloženjem da bi propisivanje minimalnog prihoda vozača predstavljalo ograničavanje tržišnog natjecanja. Ističu kako država istodobno predlaže ograničenje maksimalne cijene vožnje radi zaštite putnika od pretjeranog naplaćivanja, dok vozačima, tvrde, ne osigurava nikakav mehanizam zaštite od dampinških cijena. Prema njihovom stajalištu, određivanje minimalnog prihoda ne bi onemogućilo tržišno natjecanje niti popuste koje nude platforme, već bi spriječilo daljnje snižavanje naknada na štetu vozača.
Kaznena prijava protiv cestovne inspekcije zbog nadzora autotaksi prijevoza u Splitu
DORH-u i USKOK-u podnesena je kaznena prijava protiv odgovornih službenih osoba Državnog inspektorata – cestovne inspekcije zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti, nesavjestan rad u službi te pogodovanje tijekom nadzora autotaksi prijevoza u Splitu.
Prema navodima prijave, inspekcija je 1. srpnja 2026. provodila nadzor na više lokacija u Splitu, iako je prethodno bila upozorena da više prijevozničkih društava navodno obavlja autotaksi prijevoz bez propisanih dozvola Grada Splita. Podnositelji tvrde da tijekom akcije nisu kontrolirana vozila na koja su se odnosile ranije prijave, dok su istodobno zaustavljani drugi autotaksi prijevoznici.
U prijavi se navodi da je Državnom inspektoratu još tijekom svibnja dostavljeno više prijava protiv jednog prijevozničkog društva, uz dokaze o vožnjama prije izdavanja dozvola te službene dopise gradova iz kojih proizlazi da društvo tada nije imalo potrebne dozvole ili da su one naknadno izdane za znatno manji broj vozila od broja koji je, prema tvrdnjama prijavitelja, sudjelovao u prijevozu putnika.
Podnositelji također tvrde da Državni inspektorat raspolaže službenim dopisima više gradova za nekoliko prijevozničkih društava iz kojih proizlazi da imaju dozvole za ograničen broj vozila, dok istodobno posluju sa znatno većim voznim parkom, kao i da pojedina društva navodno nemaju ažurnu evidenciju vozila.
Kaznenom prijavom od DORH-a i USKOK-a zatraženo je ispitivanje svih službenih osoba koje su sudjelovale u nadzoru 1. srpnja, pribavljanje dokumentacije o provedenim kontrolama, utvrđivanje koja su vozila bila predmet nadzora te analiza ranije dostavljenih prijava i dokaza.
Ovo je uvodni tekst iz potkategorije TAXI prijevoznika i dostavljača hrane. O tim temama pisat ćemo opsežnije i češće. Ukoliko imate svoju priču slobodno se javite.
