Velški parlament usvojio je zakon kojim se otvara put kažnjavanju kandidata za namjerno iznošenje lažnih ili obmanjujućih činjeničnih tvrdnji tijekom izbornih kampanja.
Kako javlja BBC, nova pravila ipak neće vrijediti odmah, a njihova primjena ne očekuje se prije 2030. godine.
Zakon obvezuje velšku vladu da uvede novo kazneno djelo kojim bi se zabranilo iznošenje ili objavljivanje lažnih i obmanjujućih činjeničnih tvrdnji ako im je svrha pomoći izboru određenog kandidata.
Za zakon je u završnom glasovanju glasovalo 50 zastupnika, dok je protiv bila samo Laura Anne Jones iz Reform UK-a.
Podrška zbog krize povjerenja
Predlagatelji zakona tvrde da je cilj vratiti povjerenje građana u političke institucije. Velška ministrica i glavna pravna savjetnica Julie James zakon je opisala kao "pionirski" te istaknula odgovornost zastupnika prema biračima koji su ih izabrali.
Zastupnik Plaid Cymruja Adam Price, koji se za ovakvu regulaciju zalaže desetljećima, rekao je da Wales ovime poduzima korak kakav nijedan drugi parlament nije poduzeo u pogledu zabrane namjernih neistina tijekom izborne komunikacije.
I čelnica velških liberalnih demokrata Jane Dodds povezala je zakon s problemom povjerenja u politiku. Prema njezinim riječima, poruka zakona jest da Senedd neće tolerirati ponašanje zastupnika koje narušava ugled parlamenta.
Kritičari upozoravaju na slobodu govora
Unatoč širokoj podršci, tijekom rasprave izražena je zabrinutost zbog mogućeg utjecaja zakona na slobodu govora i legitimnu političku raspravu.
Konzervativac Paul Davies upozorio je da postoji opasnost od nenamjernog ograničavanja političkog izražavanja. Naglasio je da novi sustav mora biti razmjeran, provediv i sposoban ostvariti ciljeve zbog kojih se uvodi.
Zabrinutost je ranije iznio i jedan od parlamentarnih odbora, koji je upozorio da se od Senedda traži prihvaćanje stvaranja ozbiljnog novog kaznenog djela čije posljedice mogu biti vrlo velike, iako ono u samom zakonu nije precizno definirano.
Poseban problem predstavlja činjenica da zakon ne određuje detaljno što se smatra "lažnom ili obmanjujućom" tvrdnjom, na koga bi se zabrana točno odnosila ni kako bi se pravilo provodilo. Umjesto toga, velška vlada tek nakon stupanja zakona na snagu treba donijeti konkretne odredbe kojima će se kazneno djelo uspostaviti.
Jedan je odbor upozorio i da bi takav način formuliranja u budućnosti mogao omogućiti vladi da ozbiljno ograniči punu i otvorenu demokratsku raspravu tijekom izborne kampanje. Kritiziran je i izostanak prethodnog savjetovanja o zakonu.
Uvodi se i mogućnost opoziva zastupnika
Zakon ne uređuje samo političke izjave tijekom kampanja. Njime se uvodi i sustav opoziva zastupnika između izbora.
Ako zastupnik prekrši pravila ponašanja, birači u njegovoj izbornoj jedinici moći će glasovati o tome treba li nastaviti obnašati mandat u Seneddu, odnosno velškom parlamentu.
Za razliku od sustava u britanskom parlamentu Westminster, eventualni opozvani zastupnik ne bi bio zamijenjen nezavisnim kandidatom, nego drugom osobom iz iste političke stranke.
Ni taj mehanizam neće odmah stupiti na snagu. Pravila koja će određivati koje vrste prekršaja mogu pokrenuti postupak opoziva trebala bi biti donesena tek nakon sljedećih izbora.
Promjene u nadzoru zastupnika
Zakonom se dodatno mijenja sustav nadzora nad ponašanjem članova Senedda. U odbor za standarde moći će biti imenovani i članovi koji nisu zastupnici parlamenta, što bi trebalo donijeti dodatnu stručnost i neovisnost u njegov rad.
Povjerenik za standarde dobit će također ovlast samostalno pokretati istrage, bez potrebe da prethodno zaprimi pritužbu druge osobe.
Velška vlada odluku o strožem kažnjavanju političkih laži najavila je nakon što je sličan prijedlog 2024. godine bio blizu pretvaranja u zakon, unatoč protivljenju tadašnje velške vlade, na čijem je čelu bio Vaughan Gething.
Novi zakon stoga predstavlja pokušaj da se izborna komunikacija podvrgne strožim pravilima, ali će njegova konkretna primjena i granice između kažnjive neistine i dopuštene političke rasprave biti definirane tek naknadnim propisima.
