Ukrajinsko pravosuđe vodi zasebnu istragu protiv hrvatskog poduzetnika Matiasa Zubaka zbog afere s nestankom 36,6 milijuna dolara namijenjenih nabavi minobacačkih granata za ukrajinsku vojsku, javlja Radio Slobodna Evropa.
Dio novca, prema navodima iz ukrajinskih i bosanskohercegovačkih pravosudnih spisa, povezuje se s kupnjom tvornice Vitezit u BiH.
Prema službenim objavama na stranicama registra odluka Visokog antikorupcijskog suda Ukrajine objavljena je odluka kojom je određen pritvor, odnosno blokada 630.320 eura na računu slovenske tvrtke Belit u okviru istrage o sumnji na izvlačenje i pranje novca iz ukrajinskog Ministarstva obrane.
Prema navodima tužiteljstva, u slučaju nabave vojne opreme za Ministarstvo obrane Ukrajine, organizirana skupina navodno je nezakonito raspolagala s ukupno 1,34 milijarde grivni (op.a. ukrajinska valuta) državnog novca. Dio sredstava preko više kompanija, među kojima se navodi i hrvatska tvrtka WDG promet, završio je na računu slovenske tvrtke Belit.
Odlučujući o privremenoj mjeri osiguranja imovine tijekom istrage, sud je utvrdio da postoje dovoljne osnove za sumnju da je 630.320 eura povezano s novcem ukrajinskog Ministarstva obrane te je odobrio njihovo zamrzavanje radi očuvanja mogućih dokaza. U odluci se navodi i da je novac slovenskoj tvrtki uplaćen za isporuku smrtonosnih bombi, dok prema navodima tužiteljstva roba Ministarstvu obrane nije isporučena, niti je novac vraćen.
Vanjska poveznica: odlukaVisokog antikorupcijskog suda Ukrajine
Vanjska poveznica: odlukaVisokog antikorupcijskog suda Ukrajine
Novac za granate završio u višestrukim istragama
Ukrajinsko Ministarstvo obrane u listopadu 2022. godine ugovorilo je nabavu 100.000 minobacačkih granata od ukrajinske kompanije Lviv Arsenal. Za posao vrijedan 36,6 milijuna dolara novac je plaćen unaprijed, ali oružje nikada nije isporučeno, javlja Radio Slobodna Evropa.
U poslu su, osim Lviv Arsenala, sudjelovale kompanije iz više europskih država, među njima slovački Sevotech i zagrebački WDG Promet. Slučaj je u međuvremenu prerastao u međunarodnu istragu koju provode institucije Ukrajine, BiH i Češke.
Ukrajinsko tužiteljstvo potvrdilo je da Zubak ima status osumnjičenika u zasebnom postupku koji vodi Nacionalna policija Ukrajine pod nadzorom tužiteljstva. Proglašen je i međunarodno traženom osobom.
Ukrajina čeka da se utvrdi gdje je Zubak
Ukrajinske vlasti istragu protiv Zubaka zasad su obustavile jer je proglašen međunarodno traženim. Prema ukrajinskom zakonodavstvu, postupak može biti nastavljen nakon što se utvrdi njegovo mjesto boravka.
Njegovo ime ranije se pojavilo u evidenciji osoba koje traži ukrajinsko Ministarstvo unutarnjih poslova. Istodobno, njegovo ime trenutačno nije dostupno u javnoj bazi INTERPOL-ovih crvenih tjeralica, a Radio Slobodna Evropa nije uspio dobiti potvrdu je li putem te organizacije raspisana međunarodna policijska potraga.
Glavni postupak zbog neisporučenih granata vodi se od rujna 2025. pred Visokim antikorupcijskim sudom Ukrajine. U tom je predmetu optuženo pet osoba, uključujući bivše dužnosnike ukrajinskog Ministarstva obrane Oleksandra Liieva i Toomasa Nahkura, predstavnika Sevotecha Oleksandra Khoroshaieva te direktora Lviv Arsenala Yuriija Zbitnieva.
Trag novca vodi prema Vitezitu
Poseban dio istrage odnosi se na novac koji je preko slovačkog Sevotecha stigao do zagrebačkog WDG Prometa. Prema spisima ukrajinskog Visokog antikorupcijskog suda, Sevotech je u prosincu 2022. WDG-u uplatio ukupno 11,34 milijuna eura.
Od tog iznosa 5,52 milijuna eura iskorišteno je za kupnju dijela imovine tvornice Vitezit u srednjoj Bosni. Pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva, koji je bio među najperspektivnijim dijelovima nekadašnjeg industrijskog kompleksa, prodan je WDG Prometu za oko 5,5 milijuna eura.
U optužnici Tužiteljstva Federacije BiH navodi se da je za kupnju Vitezita ukupno utrošeno 10,8 milijuna konvertibilnih maraka. Taj je novac trenutačno blokiran na bankovnom računu na temelju odluke Vrhovnog suda Federacije BiH.
U BiH optužene četiri osobe
Prodaja imovine Vitezita, koji je u stečaju od 2019. godine, rezultirala je brojnim žalbama i kaznenim prijavama vjerovnika. Zbog navodne nezakonite prodaje podignuta je optužnica protiv četiri osobe, među kojima je i stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović.
Predmet vodi Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Tužiteljstva Federacije BiH. Iz tog su tužiteljstva za Radio Slobodnu Evropu potvrdili da se Zubak u BiH trenutačno vodi kao osumnjičenik.
U dijelu optužnice njegovo se ime povezuje s tvrdnjom da je Vitezit kupljen novcem koji je prvotno bio namijenjen nabavi ukrajinskog naoružanja.
Ukrajina je od BiH zatražila međunarodnu pravnu pomoć u vezi s kupnjom Vitezita. SIPA je od Općinskog suda u Travniku zatražila dokumentaciju o prodaji imovine, sudjelovanju WDG Prometa i razlozima zbog kojih je ta kompanija odabrana kao najpovoljniji ponuđač. Zatraženi su i podaci iz elektroničke komunikacije, uključujući e-mailove i IP adrese, navodi Radio Slobodna Evropa.
U istragu uključena i Češka
Novac je prije dolaska u BiH prolazio kroz račun WDG Prometa u češkoj štedionici Podnikatelská družstevní záložna. Prema ranijim informacijama te institucije, podizanje novca s računa prijavljeno je češkim vlastima kao sumnjiva transakcija.
WDG Promet ranije je tvrdio da je novac s računa u Češkoj ukraden te da je, krivotvorenjem potpisa, prebačen na račune drugih osoba i organizacija. Iz kompanije su također negirali da je tim novcem kupljen Vitezit.
Češke pravosudne institucije također istražuju slučaj. Od BiH su zatražile dokumentaciju povezanu sa stečajem Vitezita, uključujući podatke o prodaji imovine, uplati akontacije i podmirenju kupoprodajne cijene. Vrhovno državno tužiteljstvo u Pragu navelo je da je postupak u istražnoj fazi i da se, prema češkom zakonu, vodi bez uključivanja javnosti.
Zubak nije odgovorio na upite
Matias Zubak nije odgovorio na upite Radio Slobodne Evrope o postupcima koji se protiv njega vode u Ukrajini, BiH i Češkoj niti je poznato hoće li se odazvati tamošnjim pravosudnim institucijama.
Zubak je prošle godine u medijskom istupu rekao da iz BiH nije dobio nikakav dokument. Potvrdio je da se nalazi na ukrajinskoj potjernici, ali je naveo i da je u Zagrebu dao iskaz kao svjedok te da i dalje posluje s Ukrajinom.
Prema ranijim informacijama objavljenima u hrvatskim medijima, Zubak je na zahtjev Ukrajine ispitan pred Županijskim sudom u Zagrebu. Radio Slobodna Evropa zatražila je od tog suda potvrdu, ali odgovor do objave teksta nije zaprimljen.
Vitezit danas
Vitezit, nekadašnji veliki proizvođač raketnog baruta i eksploziva koji je zapošljavao tisuće ljudi, danas je uglavnom obilježen praznim halama, ruševinama i posljedicama višegodišnjeg propadanja.
Tvornica je odlukom Vlade Federacije BiH, koja je bila njezin većinski vlasnik, 2019. godine završila u stečaju. Prodaja njezine imovine kasnije je postala predmet sudskih, policijskih i tužiteljskih postupaka, a slučaj je sada povezan i s međunarodnom istragom o nestanku novca namijenjenog ukrajinskoj obrani, javlja Radio Slobodna Evropa.
Hrvatski novinar Marin Vlahović imao je jednu od ključnih uloga
Marin Vlahović imao je važnu ulogu u razotkrivanju afere povezane sa spornom nabavom oružja za Ukrajinu. Kao neovisni istraživački novinar, među prvima je u Hrvatskoj sustavno istražio slučaj, prikupio i javno objavio ključne informacije o spornoj transakciji te ukazao na činjenicu da ugovoreno oružje i streljivo nisu isporučeni unatoč višemilijunskoj uplati.
Time je temu otvorio u hrvatskom javnom prostoru i pokušao probiti ono što je nazivao "jezivom medijskom šutnjom" o slučaju, a njegov doprinos sastojao se ponajprije u istraživanju dokumentacije, povezivanju ključnih aktera i kontinuiranom javnom izvještavanju o slučaju.
Vlahović je nastavio objavljivati informacije i dokumentaciju o sumnjama na pranje i nestanak ukrajinskog novca unatoč pravnim pritiscima i upozorenjima za uklanjanje objavljenog sadržaja, koja su mu upućivali odvjetnici.
Njegova dokumentacija potom je poslužila kao podloga saborskom zastupniku Mosta Nikoli Grmoji, koji je slučaj javno otvorio u Hrvatskom saboru i zatražio odgovore od hrvatskih institucija i premijera Andreja Plenkovića.
Nakon što je afera dobila širu javnu pozornost, slučaj je prerastao hrvatske granice, a informacije o njemu bile su predmet službenih provjera i istraga nadležnih tijela u Ukrajini, Češkoj i Bosni i Hercegovini.
Neovisni ukrajinski medij Hromadske sve pokrenuo
Vlahović je surađivao s ukrajinskim neovisnim medijem Hromadske na velikoj međunarodnoj novinarskoj istrazi o izvlačenju novca iz ukrajinskog Ministarstva obrane. Vlahović je bio jedini novinar iz Hrvatske uključen u ovaj višemjesečni projekt. Istraga je uključivala novinare iz više europskih zemalja te partnerske medije, među kojima je uz ukrajinski Hromadske sudjelovao i bosanskohercegovački istraživački portal Žurnal.
Ukrajinski medij Hromadske počeo je emitirati u studenome 2013., na početku Revolucije dostojanstva, i godinama se nalazi na "bijeloj listi" najkvalitetnijih ukrajinskih online medija koju objavljuje neovisni Institut za masovne informacije (IMI).
Prema vlastitim tvrdnjama, nema vlasnike, urednički je neovisan, financira se donacijama građana i međunarodnih donatora te prihodima od native oglašavanja, uz javno dostupne financijske izvještaje, a ispunjava i standarde transparentnosti Journalism Trust Initiative (JTI) - međunarodne inicijative koju je pokrenula organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Zaseban projekt Hromadske Radio također je na IMI-jevoj "bijeloj listi", a za njega postoji i formalna, neovisno izdana JTI certifikacija (revizija transparentnosti, profesionalnih standarda, odgovornosti i točnosti novinarskog rada).
